U ovogodišnjem istraživanju polazimo od pretpostavke da su transatlantske kulture uvelike odredile intelektualnu konstituciju globalne modernosti (vidi Jürgen Osterhammel, Die Verwandlung der Welt. Eine Geschichte des 19. Jahrhunderts, 2009), a onda i moderno razumijevanje grada. Prema dostupnim podacima, od 1825. do 1900. London je bio najveći grad na svijetu i prvi koji je premašio pet milijuna stanovnika (vidi Tertius Chandler, Gerald Fox, 3000 Years of Urban Growth, 1974). Zato je specijalistički uvid u način na koji su transatlantske kulture zamišljale i opisivale grad od kraja 18. stoljeća naovamo – u periodu revolucija i svjetskih ratova, kolonijalne ekspanzije i dekolonizacije, industrijalizacije i ekonomskih kriza – nužan za funkcionalno razumijevanje današnjega svijeta. U fokusu istraživanja bit će koncept grada, s posebnim obzirom na ulogu koju je u dugome 19. stoljeću odigrala transatlantska književnost kao instrument prorade pojmova kakvi su politika, građanstvo, institucija, ekonomija, zajednica, komunikacija, migracija, arhitektura, rad, industrija i tehnologija (vidi npr. Richard Lehan, The City in Literature, 1998; Kevin R. McNamara, ur., The Cambridge Companion to the City in Literature, 2014; Malcolm Miles, Cities and Literature, 2018; Jeremy Tambling, ur., The Palgrave Encyclopedia of Urban Literary Studies, 2022). Upravo ta prorada nalazi poslije svoje mjesto u kulturnoj i kritičkoj teoriji, te se pokazuje važnom za suvremeno shvaćanje humanističkih znanosti. Stoga je glavna svrha našega istraživanja proizvodnja znanja koje će strukturno unaprijediti postojeće uvide u modernu konstituciju globalnosti i urbaniteta. Cilj nam je provesti istraživanje transatlantske književnosti u dugome 19. stoljeću s fokusom na spomenuti tematski klaster, i tako ustrojiti historijski okvir za analizu grada kao koncepta o čijem razumijevanju ovisi naše snalaženje u današnjem svijetu. Metodološko uporište su nam interdisciplinarni protokoli američkih i engleskih studija. Užu istraživačku grupu čine Tatjana Jukić Gregurić, Borislav Knežević, Jelena Šesnić i Martina Domines Veliki.
